Opatovac U starim dokumentima nalazimo da se selo Opatovac nalazilo na današnjoj lokaciji. U 14. st. nalazimo ga u rukama Hrvatskih (Horvath). Po imenu sudeći Opatovac je najprije iz jobagionske organizacije došao u posjed benediktinaca, te je prema samostanskom opatu i dobio ime. O samostanu benediktinaca u Opatovcu ili u njegovoj blizini nema jasnih vijesti. Ne donosi ih ni papin legat iz g. 1333.-1335. Ipak bi se moglo naslutiti ta je kraj Opatovca stajao u 12. i 13. st., a onda i kasnije benediktinski samostan. U monasteriologiji poznata je opatija B. Djevice Marije “De Kopan in Sirmio”. Kraj Opatovca postoji i danas na strani prema Lovasu veliki hatar koji se zove Kopinac. Sličnost tih imena Kopan i Kopinac i položaj kraj Opatovca, a i samo ime Opatovac upućuje na vjerojatnost na postojanje benediktinskog samostana na tom zemljištu.

Kako je Opatovac izgrađen na Dunavu, u njemu je bila skela i luka, koje spominju već u posjedu Hrvatskih. Uz njih je bila i carina, koju su samo na brodarini skraja 15. st. cijenili 3 forinta. Zbog položaja Opatovac je lijepo napredovao, te ga g. 1491. nalazimo već kao trgovačko - obrtničkom mjesto. Papin Legat iz g. 1333.-1335. nije u Opatovcu našao župu, kao ni u susjednom Vučjem Dolu. Ako je kraj Opatovca postojao u 13. st. Benediktinski samostan onda je to i shvatljivo. Ipak u popisu imanja Gorjanskih iz g. 1478. navode u Opatovcu crkvu, za koju veli da je od kamena i bez tornja vjerojatno je, da je crkva sagrađena isto u posjedovanju Gorjanskih, jer u popisu u darovnici iz 1387. g. nema spomena o njoj. Ona je svakako bila i župna crkva. U službenim spomenicima Opatovac zovu APATHY. Hrvatsko ime postojalo je i pod Turcima, i otuda, pretpostavljamo,i za dotursko vrijeme. (vlč. V. Beraković “Lovaski list” br. 1./1994.)

Opatovac U starim dokumentima nalazimo da se selo Opatovac nalazilo na današnjoj lokaciji. U 14. st. nalazimo ga u rukama Hrvatskih (Horvath). Po imenu sudeći Opatovac je najprije iz jobagionske organizacije došao u posjed benediktinaca, te je prema samostanskom opatu i dobio ime. O samostanu benediktinaca u Opatovcu ili u njegovoj blizini nema jasnih vijesti. Ne donosi ih ni papin legat iz g. 1333.-1335. Ipak bi se moglo naslutiti ta je kraj Opatovca stajao u 12. i 13. st., a onda i kasnije benediktinski samostan. U monasteriologiji poznata je opatija B. Djevice Marije “De Kopan in Sirmio”. Kraj Opatovca postoji i danas na strani prema Lovasu veliki hatar koji se zove Kopinac. Sličnost tih imena Kopan i Kopinac i položaj kraj Opatovca, a i samo ime Opatovac upućuje na vjerojatnost na postojanje benediktinskog samostana na tom zemljištu.

Kako je Opatovac izgrađen na Dunavu, u njemu je bila skela i luka, koje spominju već u posjedu Hrvatskih. Uz njih je bila i carina, koju su samo na brodarini skraja 15. st. cijenili 3 forinta. Zbog položaja Opatovac je lijepo napredovao, te ga g. 1491. nalazimo već kao trgovačko - obrtničkom mjesto. Papin Legat iz g. 1333.-1335. nije u Opatovcu našao župu, kao ni u susjednom Vučjem Dolu. Ako je kraj Opatovca postojao u 13. st. Benediktinski samostan onda je to i shvatljivo. Ipak u popisu imanja Gorjanskih iz g. 1478. navode u Opatovcu crkvu, za koju veli da je od kamena i bez tornja vjerojatno je, da je crkva sagrađena isto u posjedovanju Gorjanskih, jer u popisu u darovnici iz 1387. g. nema spomena o njoj. Ona je svakako bila i župna crkva. U službenim spomenicima Opatovac zovu APATHY. Hrvatsko ime postojalo je i pod Turcima, i otuda, pretpostavljamo,i za dotursko vrijeme. (vlč. V. Beraković “Lovaski list” br. 1./1994.)