Lovas U pisanim dokumentima Lovas je prvi puta zabilježen 1385. godine kao Lovasci. U starim dokumentima nalazimo da je selo Lovas locirano tamo gdje je danas u lovaskom hataru veliko Staro selo, istočno od današnjeg sela. Kundrovac je veliki hatar južno od bijelog Dola, na sredini između Ilače i Tovarnika. Pod konac 14. st. zapisan je jedan Lovas, a već g. 1404. navode se dva sela pod istim imenom, i to Veliki (Nagylowaz) i Slovački (Tothlowas). U drugoj polovici 15. st. zabilježen je samo Dugi Lovas (Hozylowas). Prema tome nema sumnje, da su u tom selu isprva bile dvije grupe stanovništva, jedna sasvim hrvatska i druga, veća, s pomiješanim naseljem različitih socijalnih tipova.

U kasnijem razvijanju ili su se oba sela sjedinila u jedno dugo selo ili je Veliki Lovas dobio ime “Dugi”. Iako je Lovas bio jako naselje, ipak u njemu nije bilo crkve, svakako zbog toga što je u njegovom prvom susjedstvu bilo nekoliko crkava. Selo Bijeli Dol zapisano je u poznatim spomenicima uvijek u službenom obliku “Belwegh”, u kojem riječ welgh zapravo volgy, znači dol. Izvorno ime Lovasa dolazi iz mađarskog književnog jezika i znači konjušara. Međutim, vjerojatno su ga starosjedioci, koji su tada u Lovasu živjeli preuzeli, odnosno usvojili ga kao matično ime i zadržali ga do danas. (vlč. V. Beraković “Lovaski list” br. 1./1994.)

Lovas U pisanim dokumentima Lovas je prvi puta zabilježen 1385. godine kao Lovasci. U starim dokumentima nalazimo da je selo Lovas locirano tamo gdje je danas u lovaskom hataru veliko Staro selo, istočno od današnjeg sela. Kundrovac je veliki hatar južno od bijelog Dola, na sredini između Ilače i Tovarnika. Pod konac 14. st. zapisan je jedan Lovas, a već g. 1404. navode se dva sela pod istim imenom, i to Veliki (Nagylowaz) i Slovački (Tothlowas). U drugoj polovici 15. st. zabilježen je samo Dugi Lovas (Hozylowas). Prema tome nema sumnje, da su u tom selu isprva bile dvije grupe stanovništva, jedna sasvim hrvatska i druga, veća, s pomiješanim naseljem različitih socijalnih tipova.

U kasnijem razvijanju ili su se oba sela sjedinila u jedno dugo selo ili je Veliki Lovas dobio ime “Dugi”. Iako je Lovas bio jako naselje, ipak u njemu nije bilo crkve, svakako zbog toga što je u njegovom prvom susjedstvu bilo nekoliko crkava. Selo Bijeli Dol zapisano je u poznatim spomenicima uvijek u službenom obliku “Belwegh”, u kojem riječ welgh zapravo volgy, znači dol. Izvorno ime Lovasa dolazi iz mađarskog književnog jezika i znači konjušara. Međutim, vjerojatno su ga starosjedioci, koji su tada u Lovasu živjeli preuzeli, odnosno usvojili ga kao matično ime i zadržali ga do danas. (vlč. V. Beraković “Lovaski list” br. 1./1994.)